Bruhly osobno

Idem na godisnji da bih znao da sam ziv

Vec vise od tjedan dana sam na godisnjem s obitelji i nekoliko dragih nam ljudi. Doduse, vec nekoliko dana
se nismo kupali jer cas puse bura, pa jugo, pa opet burin, ali to je najmanje bitno.

Bitno je bilo samo otici i skloniti se od svakodnevnih obaveza i nekih spomenutih u mom proslom clanku.

Prilikom danasnje posjete svom prijatelju sam izjavio, da zamalo nisam uspio odvojiti vrijeme i otici na
godisnji i u istom dahu dodao, da je zapravo godisnji i vrijeme provedeno s obitelji jedini dokaz, da sam ziv
i da se moj zivot ne svodi samo na stres i na odlazak na posao, jelo, povratak i spavanje i teko u nedogled.

Kako god .. drago mi je, da cu napuniti baterije i da sam vidio poslje dugo vremena drage mi ljude. A ovo
ostalo sto me ceka kad se vratim kuci cu postepeno rjesavati.

Manipulatori

U posljednje vrijeme sam imao nekoliko iskustava s ljudima koji su izvana kao melem za dusu a u sustini nisu nista drugo nego licemjeri i manipulatori. Kad dobro razmislim njima je zajednicko nekoliko svojstava koje cu probati opisati i napravit jos jednu ladicu u ladicaru ljudskih karaktera.

Manipultori su svi do jednog puni price i puno praznih rijeci i obecanja i takvi ostaju dok ne nalete na zid. Kad zagusti i vide da nema vise dalje, tada pocnu traziti zrtvu koju nastoje preeslati njezinim emocijama. Njihov cilj je postici sazaljenje i suosjecanje gdje ce ciljani objekt reci ... da pomoc cu ti ili ja cu to umjesto tebe napraviti i slicno.

Kako god te ljude vrlo brzo skuze i to za njih znaci promjenu okolin, jer u svojoj staroj okolini vise ne mogu manipulirati ili bolje receno slepati se na tudjoj muci i trudu.

Tvrdim, da se unatoc tim i takvim isplati biti posten i da se trud i rad uvijek isplati i ne treba podcijeniti ljudsko sjecanje ... jer velika vec nas oprasta ali i ne zaboravljalja, I kad tad ce se netko sjetiti naseg truda i dobrog iskustva iz proslosti.

Dakako biti dobar i posten ne znaci biti naivan. Pa tim rijecima i zavrsavam: "Daj Boze da sto prije prepoznam one suplje koji samo prodaju pricu a u stvari ne nude nista."

Opet novi pocetak

Bog,
poslje vise od godinu dana opet odlucih nesto napisati na svom blogu jer blog kao i sve ostalo je stvar
trenutne inspiracije i jednostavan nacin za pokazati svoJu kreativnost i na nakei nacin iznijeti to sto te
muci u tom danom trenutku. Da li ce to tko procitat ili nece zapravo nije ni bitno.

Ponovno u Sarajevu

Poslje dvije godine sam se opet nasao u Sarajevu zbog posla i moram reci da sam sretan zbog toga jer sam uspio
rijesiti jednu stvar koja me jako dugo mucila.

Prilikom mog proslog posjeta sam puno ispricao viceve a u tim vicevima su u glavnom nastupali drugovi Mujo i Haso.
I tom priliko se jedan od kolega naljuto na mene i rekako mi nesto u stilu ... "Ako budes jos pricao viceva o Muji i Hasi
mogo bi ti i ostati u Bosni."

Tu reakciju i nisam odmah razumio i trebalo je puno vremena da razmislim i ustanovim sto sam napravio. Neki dan sam
ga opet uspio vidjeti i tako sam mu se ispricao i rekao mu da je bilo sve dobronamjerno.

Koliko mi se cini prihvatio je moju ispriku i zajedno smo se nasmijali a meni je ostalo jos jedno iskustvo za buducnost.

Kad se konji ponasaju kao djeca

Poslje puno godina kolege nagovoris da se odemo sanjkat u Dovje pokraj Mojstrane (za one koji ne znaju to je izmedju Jesenica i Kranjske gore). Vjerovatno mozete vidjeti na slici da moja fizicka sprema nije na vrhuncu i da vjerovatno, kad bi se prijavio u vojsku, ne bi imao sanse jer ne bi mogao ni izgovoriti Cooper a kamoli ga istrcati.

Sve u svemu bilo je divan dozivljaj i isplatilo se penjanje na brdo ako nista drugo zbog panorame. A one niske temperature se i tako zaborave, izlijetanje s staze i savijanje gleznjeva.

Kad budete imali priliku, nemojte razmisljati ...

Cestit Bozic i bericetna nova godina

I jos jedna godina blizi se svom kraju i opet nam dolazi mali Isus. Neka vam naredna godina bude jos bolja i neka vam ispuni vasa ocekivanja, a ovaj Bozic donese mira, zdravlje i prije svega ljubavi.

Danas je dan za nesto od.ebat

Kad sam u cetvrtak navece vozio na posao ispred mene je vozio balavac u ovakom cliu ali crvene boje i dok je vozio uspio je gledati i televiziju. Svaka cast, ja ne mogu pratiti sto se dogadja na cesti i jos gledati tv. Ali ovaj mali nije bio neki salabajzer. Uspio je gledati pornjavu i tako sam i ja uspio skicnut scenu kako doticnoj netko od postraga gura svog majstora....

Ne smijem se ni zapitati da li su mu obadvije ruke bile na volanu ili samo ...

Sto god da je radio nadam se da je dosao citav tamo gdje je posao i da ce kad tad doci pameti i da nece u medjuvremenu nastradati.

I izabrali su ga

Evo danas je konacno zavrsila euforija oko izbora americkog predsjednika i konacno su i u americi
crnca izabrali za predsjednika... I kakve to ima veze s tim da Madjarska nema mora?

Kako god, smijao sam se malim drzavama a jos vise njezinima malim televizijama koje nisu nista drugo
nego samo odraz kompleksa malenosti. Te iste su direktno prenosile izbor americkog predsjednika. Da
me ne bi netko krivo shvatio, ja znam da su SAD velika zemlja i velika velesila i da definitivno mogu utjecati
na svjetsku svakodnevicu ali u isto vrijeme sam svjestan cinjenice da je zapravo svejedno tko sjedne u tu
fotelju jer u starim odnosno stabilnim "demokracija" nikad ne dolazi do drasticnih promjena u politici a pogotvo
ne u onoj vanjskoj. Drugim rijecima svima nama bi moralo biti skoro svejedno tko je americki predsjednik il Obama,
McCain ili onaj Londonov sivi (vuk) ocnjak.

Neka objasnim svoju tvrdnju ... tko god zeli kandidirati i postati predsjednik i najmanje drzave a nije na
vlast dosao vojnim udarom mora lobirati iliti poslati posrednike koji ce za zalaganje da se donese neki
zakon ili promjeni propis zatraziti odredjenu sumu novca. Npr, neki uvoznici zele da se umanji carina na
proizvode koje uvoze i za to ponude nikoliko milijuna bilo to dolara ili albanskih leka. Te novce politicar
ne smije primiti a niti njegovi posrednici i staviti u svoj djep vec ih smiju samo upotrijebiti za svoju
kampanju iliti promociju povodom izbora. Vani se to zove lobiranje a pravo ime za to bi bilo korupcija jer
nista drugo ne moze biti.

I na kraju, nadam se da ce Obamin team uspjeti sniziti americki deficit (zaduzenje) i sniziti kamate te tako
omoguciti bolju gospodarsku situaciju u americi ... Jer nama u Evropi treba bogata amerika jer samo tako cemo
moci prodati to sto proizvedemo.

Nek im je sa srecom...

Privatno ili Prifatno

Povod za ovaj moj uradak je post objavljen na blog.hr i poziv jednog mog poznani ka da mu pogledam zasto mu svijetli neko crveno svjetlo na njegovom modemu.

Prije dva mjeseca sam nakon poslje desetak godina susreo bivse kolege iz srednje skole od kojih neke nisam vidio i vise od 10 godina. Povod naseg susreta sada i nije
bitan. Tada sam njih upitao kako mogu s njima stupiti u kontakt jer je to vrlo koristno pogotovo ako zelis organizirati susret poput godisnjice mature i slicno. I tako me
nekoliko od njih zacudjeno pogledalo i u jedan glas zapitalo ... "Pa zar ti (o. a. informaticaru) nemas fejsbuk profil?" Ja uzvratih "Ne, zasto bi to imao?" jer do tada i nisam
znao sto "propustam". Dakako kad sam dosao kuci naparavio sam i ja sebi jos jedan virtualni prozor u svijet koji je bio vrlo koristan jer kad sam nasao prvog kolegu i taj me
prepoznao kao prijatelja dobio sam i dostup do svih njegovih prijatelja ...."

Prva pomisao prije nego sto sam napravo profil bila je ... ovo lici nia big bradera ili u njamanju ruku cijini uroti. Po onoj narodnoj "Kud svi Turci, tu i mali Mujo" i ja sam sebi
napravio svoj profile.

Poslje dva mjeseca kopanja po fejsbuku mogu reci da je na njemu previse pravih podataka o korstnicima i previse pravih fotografija koje bi mi s malo maste mogle
koristiti za sto sta, dakako da imam zelje i vrmenea bavit se bolsenim stvarima ... ali sto ljudi, sto cudi ... od svih tih zilijuna koji koriste fejsbuk i druge slicne service
postoji sigurno i nekoliko tisuca takvih koji bi to ucinili. Smeta mi da nikad ne znas kome si sto povjerio i tko ce sto od objavljenog vidjeti ... i jos puno toga.

Kako god, od danas mog profila vise nema ... popravak - deaktiviran je ... i definitivno ga vlasnici servisa nisu obrisali i pitanje da li ga ikad i hoce, ali sad se ucinjena
greska i tako ne moze vise popraviti.

Kako god .. i bez fejsbuka se o meni i o svakom od nas moze naci previse podataka na netu .. i zasto bih ja samo olaksavo takvima koje to zanima posao.

I za kraj ... privatnosti na internetu nema i nece je nikad biti ... ako zelis privatnost preseli se u amazonsku prasumu i moli gozdu od gore da potraje jos neko
vrijeme dok drvosjece ne dodju do tvog drveta. I da ne zaboravim ... poznanikov WLAN je bio bez ikakve zastite i bilo tko tko je bio u blizini mogao je do
neta i vidjeti sto radi jos uz to nabiti racun jer u HR fletrejt nije pravilo vec izuzetak.

Grijeh nas svakdasnji

Jedan poznanik mi je ispricao pricu kako su primjetili da njihov svecenik jede meso petakom. I to ne bilo kakvo meso, vec janjece pecenje.

I tako je taj isti svecenik trebao jednom doci kod njih u posjetu i gazdarica bila na mukama sto pripremiti za jelo, jer obicaj je ljude ugostiti,
a pogotovo svecenstvo koje je uvijek imalo poseban status u nasoj kulturi.

I tako upita tog mog poznanika sto da pripremi a on njoj ni pet ni sest "pecenje". A ona ga zacudjeno pogleda i upita pa kako pecenje
kad je petak.

I tako dodje svecenik na rucak i ona u neubranom grozdju upita svecenika kako to da u petak jede meso. A on njoj odgovori: "Grijeh ne ulazi
na usta, vec izlazi kroz njih."

Novac nije jedini motiv

Nekoliko sam puta slusao izjave poput "Ja nista ne radim besplatno..." i slicne. Kakva je bila
njihova svrha ne znam ali sam uvjeren da novac nije uvijek najbitniji motiv. Jer ako bi bio to novac
tada bi mi bili svi jadni i definitivno jako usamljeni.

Jucer me je nazvao jedan poznanik i zamolio me da mu pomognem i rekao mi da je spreman
moj trud i platiti. Otisao sam kod njega i dogovorili smo se za suradnju ali za to nisam trazio
nista. Drago mi je da mu mogu pomoci s svojim znanjem jer mislim da je to sto radi dobro i
znam da mu definitivno novac nije motiv vec filantropija.

Kriz nas svagdasnji

Kako je covjek svaki dan sve stariji tako mora sve cesce na groblje i na sve vise pogreba.
Na jednom od pogreba na kojem sam nazocio primjetio sam da se samo nekolicina ljudi
prekrizila a velika vecina je samo prosla kraj groba. U tom trenutku sam bio jako tuzan
i jadan jer izgubio sam prijatelja i kolegu kojega sam mnogo puta spomenuo, koji mi je
bio uzor i kojemu sam se divio i zbog kojega sam zaplakao jer ga nema vise tu negdje
u blizini, ali u isto vrijeme sretan jer sam od svojih roditelja dobio vjeru i in uvjerenje da
poslje smrti postoji i zivot poslje zivota.

Hugo, prijatelju bila ti laka crna zemlja.

Poslje duuuuugo vremena

Poslje dugo vremena stadoh i ja nesto napisati na svom blogu, koji dugo vremena
nije bio dostupan zato jer sam ja pametnjakovic stavio php5 umjesto php4. I kako
izgleda Serendipity ne radi na php5. To bi valjda znacilo da bi morao napravit update
i Serendipitija. A ne .. zasto bi kad i ovako radi.

Evo sjedim na poslu i nastojim nesto zavrsiti jer profesionalno je odrzati svoja obecanja
i dogovoreno ispostovati. Necu pricati o razlozima zasto je to tako ali valjda je sve u
zivotu dobro za nesto pa tako i zuljevi na guzici imaju svoj smisao.

Gulas ala bruhly

Sto sam sretan kad mogu kuhati u 9 sati navece kad dodjem s posla... al eto ipak mi je
bolje to sto sam sprckam nego jesti u birtijama gdje u glavnom ne valja ili sam se vec
odavno zasitio jednih te istih jela ...

Tako sam danas pokusao skuhati gulas po svom nahodjenju po principu ubaci sve sto
imas i ne izgleda mi lose. Posto je sad 11 sati navece jest cu ga sutra kad kupim jos pure
pa ce biti jos bolje ... Kako god, mozda ovo nije pravi gulas po receptu ali je meni dobar
za pojest sto je na kraju jedino bitno.

Kad ni srat nije lako

Et da ne ispadne kako samo LudiZmaj ima problema s svojom guzicom tako i ja objavljujem svoju schwarzwaldsku
pricu na tu temu. Ko sto se mogli procitati u proslom postu bio sam s kolegama u Badenu i dvojica smo jeli istoimenu
tortu. Mene je poslje toga zakuhalo pa sam morao nekoliko puta tamo gdje i car ide pjeske. A posto se to desi uvijek
kad ne treba i nije zgodno tako je mene usred sume copilo i pred mene postavilo dilemu ... il se usrat il srat tako da
me svi prolaznici vide.

Zaustavio sam auto kako sam najbolje mogao i sklonio ga, izvadio paket maramica i spustio se nizbrdo tako me oni koji
su od gore dolazili nisu mogli vidjeti dok nisu prosli, a drugima koji su dolazili iz druge strane mogao sam pomahati i
slati im puse onako cuceci.

Kad sam sve obavio popeo sam se do auta gdje me kolega uslikao da za sva vremena zabiljezimo moje sranje poslje
schwarzwakdske torte usred schwarzwaldske shume.

A posto se sve vraca i on je navece zavrsio na wc-ju jer smo se izgleda negdje otrovali s necim ... ne mora znaciti da je
to bila torta ... Ali definitivno je bio lud dan koji se nece brzo zaboraviti zbog sranja ako nista drugo.